Od 1. maja do 30. septembra, RHMZ će upozorenja o mogućem nastupanju perioda sa ekstremno visokim temperaturama objavljivati na svom sajtu, ali će ih prosleđivati i Institutu "Batut" koji će preduzimati preventivne mjere da se rizik po zdravlje stanovništva spriječi ili umanji.

Institut će, preko mreže lokalnih zavoda za javno zdravlje, davati uputstva zdravstvenim ustanovama, a najvažnija će biti veza sa domovima zdravlja, gdje će pacijenti dobijati savjete kako da se zaštite u situacijama kad se očekuju ekstremne klimatske promjene, rekla je Tanjugu dr Branislava Matić Savićević iz Instituta "Batut".

Ona je najavila da će prioritet biti zaštita najosjetljivijih grupa stanovništva, a to su djeca, stari i bolesni.

Na pitanje da li su stručnjaci u svijetu identifikovali bolesti koje su povezane sa klimatskim promjenama, dr Matić Savićević je odgovorila da je poznato da faktori kao što su promjena temperature i procenta vlažnosti vazduha mogu da pogoršaju stanje kod pacijenata sa hroničnim bolestima, prije svega respiratornim i kardio-vaskularnim.

Osim toga, postoji i nova kategorija bolesti čija se pojava povezuje sa promjenama klime, među kojima je virus groznice zapadnog Nila, dok se neke druge zaraze koje prenose insekti šire ka geografskim oblastima gdje ih ranije nije bilo. U naučnim krugovima se, na primjer, procjenjuje da bi krpelji uskoro mogli da se presele i u neke od skandinavskih zemalja.

Govoreći o uticaju klimatskih faktora na zdravlje, ona je kao jedan od primjera navela i porast broja oboljelih od raka kože, koji se smatra posljedicom dugotrajnog izlaganja suncu u uslovima povećanog ultravioletnog zračenja.

"Skup eksperata Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) radi na programu `Klimatske promjene i zdravlje`, a sve zemlje u našem okruženju su, na njihovu preporuku, već uvele sisteme ranog upozoravanja stanovništva i monitoringa rizika vezanih za ekstremne klimatske promjene", rekla je dr Matić Savićević, koja je nacionalni predstavnik za životnu sredinu i zdravlje u ovoj globalnoj instituciji.

Ona je objasnila da je SZO u 2013. promovisala "ekonomski alat za procjenu osjetljivosti zdravstvenog sektora na klimatske promjene", kojim se matematički i statistički mjeri da li je jeftinije preduzeti preventivne mjere da se spriječe ili umanje uticaji klimatskih promjena na zdravlje ili plaćati posljedice i Srbiji je ponuđeno da bude pilot-zemlja za njegovu primjenu.

Za taj projekat je neophodno pripremiti uporedni pregled i analizu podataka o broju oboljelih i umrlih u zemlji u prethodnih pet godina, i to u petomjesečnom periodu od početka maja do kraja septembra, "koji se smatra najosjetljivijim za nastupanje ekstremnih klimatskih uslova", istakla je dr Matić Savićević i dodala da je rad na obradi tih podataka počeo.

Načelnica u Nacionalnom centru za klimatske promjene pri RHMZ Jasminka Smailagić ranije je rekla Tanjugu da će meteorolozi, osim toplotnih, najavljivati i ledene talase, koji mogu da se očekuju u razdoblju od 1. novembra do kraja februara.

Ona je objasnila da će Savjetodavni bilten na sajtu Zavoda objavljivati prognoze za četiri dana sa većom vjerovatnoćom, za 10 dana sa manjom vjerovatnoćom i za tri mjeseca "sa izgledima" da dolazi toplotni ili hladni talas.

Intenzivnije praćenje promjena klime u Srbiji počelo je od 1984, kad je uočeno da smjenjivanje toplih i hladnih talasa postaje jedna od njenih karakteristika.

(B92)