Bjelančevine heljde su kvalitetnije od drugih žitarica jer sadrži vitamine B1 i B2. Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije. Uzgaja se zbog zrna koje je dobro probavljivo te služi i kao dijetalna hrana. Od 100 kg zrna heljde može se dobiti 60 do 75 kg tamnog brašna. Zeleni listovi i cvijet heljde mogu se koristiti kao izvor rutina, glikozida koji se upotrebljava u medicini kao ljekovito sredstvo za bolesti kao što su hipertenzija, reumatizam i dijabetes, dok čaj od heljde pomaže kod oporavka od zračenja i hemotera. Cvjetovi heljde su vrlo aromatični, zbog čega privlače pčele koje ih koriste da bi napravile poseban med, koji ima tamnu boju, snažan miris i posebna ljekovita svojstva.

Heljda često služi kao zamjena za rižu ili se priprema kao kaša. Takođe se koristi brašno od heljde, koje može imati tamniju ili svjetliju boju. Tamnije brašno sadrži više nutrijenata. Cijenjena je zbog svoje proteinske vrijednosti, odličan je izvor vlakana te minerala mangana i magnezijuma.

Bez glutena

Ona ne sadrži gluten, zbog čega je pogodna za osobe koje su na njega alergične. Ljekovita svojstva helje su: jača organizam, podmlađuje krvne sudove, otklanja umor, povećava cirkulaciju u rukama i nogama, povećava lučenje urina. Odlična je za pamćenje i koncentraciju (naročito za starije osobe). Snižava pritisak, liječi arteriosklerozu i zatvor. Djelotvorna je i u liječenju bolesti pluća i bubrega. Preporučuje se osobama s probavnim smetnjama.

Ukusne palačinke

Palačinke od heljdinog brašna su ukusna poslastica. Francuzi koji u Bretanji pripremaju tradicionalne palačinke (crépes) od heljde, prehodno je fermentiraju. Heljda fermentacijom postaje vrlo dobra hrana, jer sadrži dobru količinu bjelančevina, koje su po aminokiselinskom profilu slične onima životinjskog porijekla. U Rusiji skoro svaka porodica počinje dan sa kašom, a najčešće je to kaša od heljde.