Danas više nema sumnje da je pasivno pušenje vrlo opasno i štetno za zdravlje. Uzrokuje zloćudne bolesti, mnoge ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne bolesti, kako kod odraslih osoba tako i kod djece, te često dovodi do prijevremene smrti, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja od 1987. svake godine 31. maja obilježava Svjetski dan nepušenja.

Svrha je da građani prihvate pozitivno stajalište o mogućnosti prestanka pušenja te se uvjere da je to dostižan cilj, ističe WHO.

Ako se ne dogode neke drastične promjene u populariziranju prestanka pušenja, procjenjuje se da će do 2030. godine zbog posljedica pušenja umirati osam miliona ljudi godišnje.

Unosi se 4.000 raznih kemikalija

Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi više od 4.000 raznih hemikalija, od kojih je 3.000 respiracijskih iritansa i pedesetak pouzdano kancerogeno.

Trovanju je najizloženiji disajni sistem, ali nema zapravo ni jednog organa ili sistema organa koji je pošteđen negativnog uticaja duvanskog dima.

Pušenje može dovesti do niza bolesti, onesposobljenosti te smanjenja produktivnosti, ali i do smrtnog ishoda, upozorava WHO i naglašava da je trenutno duvan odgovoran za 10 posto smrti odraslih osoba u svijetu.

Ovogodišnji apel za povećanjem poreza na duvan nastavak je prošlogodišnje kampanje za zabranom oglašavanja, promocije i sponzorisanja duvana.

WHO i partneri pozivaju države na podizanje poreza na duvan s obzirom da istraživanja pokazuju kako su veći porezi posebno učinkoviti u smanjenju potrošnje duvana među skupinama s niskim prihodima, kao i u prevenciji početka pušenja kod mladih.

Povećanje tih poreza za 10 posto smanjuje potrošnju duvana za oko 4 posto u zemljama s visokim dohotkom i do 8 posto u većini zemalja s niskim i srednje visokim dohotkom, pokazuju istraživanja.

(Haber.ba)