Oni tvrde da bi popularni lijekovi, poput malih doza aspirina, bili znatno efektniji ukoliko bi vrijeme njihovog uzimanja bilo usklađeno sa prirodnim ritmom tijela, prenosi „Daily Mail“. 

Naučnici su pokazali da individualnim genima upravlja unutrašnji časovnik tijela i da su više, ili manje, aktivni u određenim periodima dana. 

Oni su otkrili da skoro polovina svih gena kod miševa radi napornije tokom dvadesetčetvoročasovnog ciklusa od drugih, a špic njihovog djelovanja je prije sumraka i svitanja. 

Iako je studija sprovedena na miševima, većina mišjih gena ima svoje „blizance“ kod ljudi. Mnogi uobičajeni lijekovi fokusiraju se na ove gene i samim tim bi trebalo da budu najefikasniji onda kada su geni najaktivniji. 

Ovo je posebno važno kada su u pitanju lijekovi poput aspirina, koje tijelo brzo razlaže. 

Pri tom, 119 od 250 lijekova na listi ključnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije moglo bi bolje da djeluje u određeno vrijeme dana. 

Iako je potrebno još detaljnije istraživanje, naučnici već sada znaju da male doze aspirina treba uzimati noću. 

Na taj način se staramo da lijek ima dovoljno vremena da radi do jutra – kada se dešava najveći broj srčanih udara. S druge strane, lijek simvastatin, jedan od najčešće korišćenih lijekova za smanjenje holesterola, takođe bi trebalo uzimati prije spavanja. 

To je zbog toga što ovaj lijek blokira ključni korak u produkciji holesterola, a gen koji stoji iza tog koraka je najaktivniji noću. 

Male doze aspirina djeluju tako što krv čine manje lepljivom, a postoje istraživanja u kojima je dokazano da se srčani udari dešavaju ujutro, tako da bi smanjenje gustine krvi do jutra moglo da spriječi srčane udare, prenosi b92.