"Kada sam prošle godine boravio u Bosni i Hercegovini, tom prilikom sam posjetio i masovnu grobnicu Tomašica. To je bilo samo nekoliko sedmica nakon što je otkrivena, i iskopavanja su bila u toku. Bio sam emotivno pogođen, i taj prizor je ostao duboko u meni", rekao je Meron.

Meron, koji boravi u posjeti BiH, sastaće se sa žrtvama sukoba iz 1990-tih godina i posjetiti Čelebiće, Uzdol i Sarajevo, gdje su u tom periodu počinjeni zločini nad pripadnicima sva tri naroda. Tokom posjete Sarajevu, Meron će se sastati sa predsjednicom Suda BiH Medžidom Kreso i zamjenikom visokog predstavnika u BiH Davidom Robinsonom, a posjetiće i jednu srednju školu gdje će se sastati sa učenicima i nastavnicima uključenim u projekat "Outreach programa" namijenjenog mladima. Ovo je druga posjeta Merona BiH tokom njegovog sadašnjeg mandata.

"Želim da odam počast svakoj žrtvi zločina koji su ovdje počinjeni, ali i u cijelom regionu, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Pred spomenicima žrtvama uvijek stojim teška srca. Ali takve posjete takođe jačaju moje uvjerenje da je rad ICTY-a važan u obnovi ovdašnjih društava da žive u trajnom miru", istakao je Meron za Agenciju Anadolija (AA).

U vezi sa nedavnom odlukom Sudskog vijeća kojom je optuženik za ratne zločine i predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj pušten na privremenu slobodu, naglašava kako ne želi previše da komentariše odluku o privremenom oslobađanju Šešelja.

"Nikada ne komentarišem odluke Sudskog vijeća, tako da i u ovom slučaju to neću učiniti. Kao predsjednik Tribunala nemam nikakvu ulogu u procesu donošenja odluka Vijeća. To je temeljni princip nezavisnosti pravosuđa, i ostajem posvećen tome. Osim toga, Tužilaštva se nije žalio na odluku o privremenom puštanju na slobodu Vojislava Šešelja, a samim tim, ovo pitanje nije stiglo pred Žalbeno vijeće kojim ja predsjedavam", kazao je Meron.

Podsjetio je da su određene odluke Tribunala u Hagu izazvale veliko nezadovoljstvo i negodovanje među porodicama žrtava. Napominje ipak kako svako suđenje ne može biti okončano i kaznom.

"Svjestan sam da su neke od oslobađajućih presuda Tribunala izazvale nezadovoljstvo među žrtvama. Ali naša predanost principu odgovornosti ne znači da svako suđenje treba završiti osuđujućom presudom. 'Optuženi' automatski ne znači i 'kriv'. Sudije donose odluku na osnovu dokaza koje je iznio tužilac, dokaza koji ih uvjeravaju van svake razumne sumnje. Svijet u kojem bi sva suđenja završila osuđujućom presudom bio bi daleko od osjećaja pravde. Siguran sam da se kredibilitet Tribunala zasniva na predanosti donošenja odluka nezavisno i pošteno, prema zakonu i iznesenim dokazima. To je temeljna snaga Tribunala", smatra predsjednik ICTY-a.

- Haški tribunal pokazao da su poštena međunarodna suđenja ipak moguća

Napominje kako je ICTY nakon pola vijeka nekažnjivosti u smislu međunarodnog krivičnog pravosuđa, pokazao svjetskoj javnosti da su poštena međunarodna suđenja ipak moguća.

"Naše najveće postignuće je da smo pokazali da su, nakon pola vijeka nekažnjivosti u smislu međunarodnog krivičnog pravosuđa, poštena međunarodna suđenja ipak moguća. Prije ICTY-a, međunarodni zločini su definisani samo u širem smislu, ali Tribunal je bio pionirska institucija koja je promijenila elemente zločina, i pojasnila pravila običajnog prava. Priručnik međunarodnog krivičnog prava počinje analizom pionirske prakse Tribunala. Ova sudska praksa takođe se primjenjuje i u drugim sudovima i tribunalima, kako na međunarodnom tako i na nacionalnom nivou. Mislim da je ključno da je Tribunal odbacio koncept kolektivne krivice koji je, u prošlosti, doprinosio začaranom krugu mržnje i osvete. ICTY je djelovao kako bi preokrenuo ovu praksu, fokusirajući se na osobe koje su se teretile za konkretne zločine i uzimajući u obzir da li je njihova krivica dokazana van razumne sumnje. Važno je naglasiti opet iznova da ICTY ne sudi državama ili zajednicama. I na kraju, važan aspekt naslijeđa Tribunala u vezi sa bivšom Jugoslavijom je njegov rad i podrška nacionalnom pravosuđu", napomenuo je Meron.

- Negiranje genocida u Srebrenici zabrinjava

Ipak, naglašava da je vrlo zabrinjavajuće da se u BiH ali i u ostatku regiona još uvijek negira genocid u Srebrenici koji je kao takav dokazan i pred međunarodnim sudom. Ističe da su domaći političari najbolja adresa koja bi se trebala pozabaviti ovim delikatnim pitanjem.

"Kao predsjednik međunarodnog suda mogu kazati da osjećam bol kada vidim da je negiranje genocida prisutno u regionu. Ja lično ali i naš 'Outreach program' podsjećamo javnost na činjenične i pravne nalaze, uključujući i odluku suda kojom je priznat genocid u Srebrenici", rekao je Meron.

Podvukao je kako sudije Haškog tribunala odluke donose u skladu sa zakonom i dokazima, a ne na osnovu političkih ocjena i vanjskih uplitanja kao što to tvrde neki krugovi.

"Mandat sudija ICTY-a je da odluče da li je pojedinac kriv van razumne sumnje, a sve u skladu sa zakonom i na osnovu izvedenih dokaza. Nema drugog dnevnog reda, niti se odluke donose u skladu sa političkim pitanjima. Mi ne donosimo odluke na osnovu toga da li će se one svidjeti određenim ljudima ili grupama. Argumenti o politizaciji suda trebaju se očekivati od onih koji imaju za cilj da diskreditiraju sistem međunarodne pravde", smatra prvi čovjek Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Stoga, kako kaže, vrlo je važno da ljudi širom regije bivše Jugoslavije shvate ono što se, u Tribunalu, radi i ono što je mandat ovog međunarodnog suda koji je osnovan od VSavjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) 1992. godine dok je počeo djelovati 1993. godine sa sjedištem u Den Hagu u Holandiji.

"Olakšavanje procesa pomirenja nije funkcija sudova, a Tribunal ima vrlo specifičan i ograničen mandat, a to je da sudi onima koji se navode da su među najodgovornijima za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine. Suđenja za ratne zločine mogu igrati ulogu u pomirenju doprinoseći razumijevanju vladavine prava i kroz zaključke o individualnoj krivičnoj odgovornosti. Ali pomirenje je složen proces, i ne može biti odgovornost samo jedne institucije, posebno međunarodnog suda sa ograničenim mandatom. Procesi pomirenja moraju biti vođeni u pogođenim zajednicama", istakao je Meron dodajući kako je, na primjer, poricanje genocida u Srebrenici jedan od faktora koji utiču na proces pomirenja.