Štitasta žlijezda je veliki regulator uma i tijela, a u pojedinim slučajevima može da izazove mnoge probleme, posebno kod žena. Štitasta žlijezda proizvodi hormone koji kontrolišu brzinu metabolizma - sistema koji pomaže tijelu da koristi energiju.

Hormoni štitaste žlijezde utiču na rast i sazrijevanje, povećavaju bazalnu potrošnju kiseonika i stvaranje toplote, povećavaju sintezu proteina, povećavaju minutni volumen srca, ubrzavaju razgradnju masti i smanjuju njihovu količinu u tijelu.

Tiroidni hormoni imaju ključnu ulogu u razvoju nervnog sistema, podstiču budnost, povećavaju osjetljivost na različite stimuluse, utiču na osjećaj gladi, pamćenje i sposobnost učenja, kao i na normalan emocionalni tonus. 

Takođe, imaju važnu ulogu u reprodukciji muškarca i žene i na održavanje normalne trudnoće. Kada nivo hormona postane previsok ili prenizak pojavljuje se mnoštvo različitih simptoma.

Oscilacije težine

Neobjašnjiva promjena težine je jedan od najčešćih pokazatelja nepravilnog rada štitaste žlijezde. Debljanje može biti znak manjka hormona (hipotireodizam), dok je naglo mršavljenje obično znak da tijelo proizvodi više hormona nego što je potrebno (hipertireodizam).

Gubitak kose

Ovo je još jedan u nizu simptoma koji ukazuje na to da su hormoni štitaste žlijezde "ispali" iz ravnoteže. I manjak i višak hormona mogu da uzrokuju gubitak kose. U većini slučajeva kosa ponovo raste kad se produkcija hormona reguliše.

Termoregulacija

Nepravilan rad štitaste žlijezde može da poremeti sposobnost tijela da reguliše tjelesnu temperaturu. Osobe koji imaju hipotireodizam su obično zimogrožljive dok je onima sa hipertireodizmom uvijek toplo.

Natečen vrat

Otok ili uvećanje na vratu je vidljiv znak da nešto nije u redu sa štitastom žlijezdom. To može biti pokazatelj manjka ili viška hormona, ali i težih bolesti poput cista ili drugih izraslina.

Jutarnja temperatura

Temperatura tijela je odličan pokazatelj rada štitaste žlijezde, pogotovo temperatura koja se mjeri odmah nakon buđenja. Ako je između 36,5 i 36,8, štitastna žlijezda radi normalno. Ako je niža od 36,5 stepeni onda se radi o smanjenoj funkciji štitne žlijezde, dok temperatura viša od 36,8 ukazuje na ubrzan rad ove žlijezde, odnosno hipertireoidam.

Test bi trebalo ponoviti tri dana zaredom.

Promjene srčanog ritma

Osobe sa manjkom hormona (hipotireodizam) mogu da primijete da im srce kuca sporije nego obično, dok oni čija štitnjača proizvodi više hormona (hipertireodizam) imaju nešto brže otkucaje srca. Sve to može da utiče na povišenje krvnog pritiska, jako lupanje srca ili aritmiju.

Promjene u raspoloženju

Hipotireodizam pacijente čini umornima, bezvoljnima i depresivnima dok hipertireodizam izaziva anksioznost, probleme sa spavanjem i nervozu.

(novosti)