Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) veliko je drvo visine od 20 do 30 metara, ispucale kore i guste lisnate krošnje. Mlade grančice su smeđe, a završavaju se lepljivim pupoljcima s ljuskama koje čuvaju cvijetne i lisne zametke. Cvjetovi su lijepi, simetrični, bijelo, žuto i ružičasto pjegavi, a stoje u uspravnim kitama. Plod je kožasta, bodljikava, okrugla, zelena čahura, u kojoj su obično smještena dva krupna sjemena. Sjeme je vrlo lijepe kestenjaste boje, sjajno kao da je lakirano, a ukus mu je gorak i neprijatan.

Raste u drvoredima duž puteva, u parkovima i pojedinačno.

Kada i kako ga brati

Za lijek se u proljeće skupljaju pupoljci, cvjetovi i mlada kora, a sjemenke (kesten) u sezoni sazrijevanja - tokom septembra i oktobra. Kesten se suši tako što se sjemenka nožem prepolovi ili isiječe na četiri dijela, ostavi u sjenci, na suvom mjestu na promaji. Sa osušene sjemenke lako se skida braon omotač, poslije čega se sjeme sitni, drobi ili melje. Čuva se u zatvorenoj staklenoj posudi. 

Sličan je postupak i za koru.

Šta liječi

Sjemenka divljeg kestena koristi se u liječenju hemoroida i uvećane prostate, otečenih mošnica i proširenih vena. Ekstrakt sjemena divljeg kestena sadrži escin, komponentu koja stabilizuje zidove venskih krvnih sudova i na taj način smanjuje pojavu otoka i bola u nogama.

Upozorenje

Iako je koncentracija olova usljed zagađenja izduvnim gasovima u sjemenkama niža od koncentracije olova u drugim dijelovima biljke, treba izbjegavati stabla duž ulica i puteva.

(kurir)