Od svih biljaka, stari Sloveni najviše su cijenili peruniku, koja je i dobila ime po vrhovnom bogu Perunu i njegovoj ženi Peruniki. Latinski naziv (Iris germanica) dobila je po Iridi, grčkoj boginji duge, glasnici svih bogova. Legende kažu da je Irida šetala dugom i prenosila poruke na zemlju. Tamo gdje bi duga dotakla tle, zajedno sa munjom boga Peruna, izrastale su živopisne perunike. U Japanu označava pobjedu, a u vrijeme Karla Velikog bila je kraljevski simbol. 

Postoji više od 200 vrsta, najčešće plave boje sa žutim ili bijelim tačkama. Tu su i bijele, žute, bež, ljubičaste, roze i crvene perunike. Plavu narod od milošte zove i bogiša, jer se pokazala najdjelotvornijom u tradicionalnoj medicini. Cvjetaju od maja do jula, neke vrste i do septembra. Bujnije su kada su na suncu, dok u sjenci nekad ne procjvetaju. Ova višegodišnja biljka tek poslije dvije ili tri godine može da se koristi u ljekovite svrhe. 

Za lijek se skuplja rizom u avgustu, septembru i oktobru. Nakon vađenja se odmah ljušti i stavlja u hladnu vodu da ne potamni. Zatim se suši sedam do devet dana na suncu, pa u hladu na promaji. Korijen ima slabiji miris koji podsjeća na ljubičicu, ali je jači kada se samelje. A melje se u prah tek pošto je potpuno osušen. Što duže stoji, ljepše miriše, zbog sporog procesa fermentacije. Ukus je brašnjav, slatkasto gorak, zavisno od zemljišta. 

Za ljekovite svrhe dovoljan je gram praha korijena, pomiješan sa hranom kao začin. Ili, pola kašičice praha prelijte sa 2 dl hladne vode, ostavite preko noći, pa procijedite i malo zagrijejte. Pijte dva puta dnevno tokom dana. Ovaj čaj poboljšava rad jetre i žuči, sprječava povraćanje i migrenu uzrokovanu želudačnim smetnjama. Pomaže i kod izostanka menstruacije, žgaravice i hronične upale želuca i crijeva, kao i mokraćnih organa. Djelotvoran je i kod plućnih bolesti, hroničnog kašlja, astme i emfizema. Pokazalo se i da smiruje bolove nakon operacije ili amputacije ekstremiteta. 

Korijen se daje i maloj djeci da ga grickaju dok im rastu prvi zubići, jer ublažava svrab, bol i smanjuje nervozu. Pojedine vrste se koriste u industriji mirisa i parfema, ali i za paste za zube jer sadrže smolu, tanin i eterična ulja. Osim toga, ima miristinsku i oleinsku kisjelinu, šećer, skrob, sluz, a u samo 100 g zelenog lišća čak 600 mg vitamina C! List se koristi jedino svjež jer sušenjem gubi ljekovitost. U ishrani se koristi kao salata, pomiješana sa drugim povrćem, a kao lijek za opekotine i čireve. Na problematično mjesto na koži dovoljno je da se stave izmrvljeni svježi listovi i prekriju lanenom krpom ili zavojem. 

SLATKO VINO ČISTI ORGANIZAM 

Kašičica korijena u prahu rastvorena u čaši slatkog vina ili ječmenoj vodi čisti organizam od toksina i nečistoća putem probave. Pije se tokom dana polako, u gutljajima. 

Za smanjenje otečenih žlijezda preporučuje se djelimično skuvan korijen, koji bi trebalo da bude mek i takav se stavlja na otečene žlijezde. Rane koje teško zarastaju, narodni ljekari posipaju prahom od korijena.

PARFEM I PUDER

Rizom sadrži samo 0,2 posto izuzetno kvalitetnog etarskog ulja, ali je to dovoljno za primjenu u kozmetici i industriji parfema. Važno je i da je rizom odležao najmanje godinu dana, jer tek tada podsjeća mirisom na ljubičicu. U posebnim postrojenjima vrši se ekstrakcija aromatičnih materija i dobija se veoma cijenjeni "absolut", "konkre" i etarsko ulje. Rizom u prahu koristi se za pravljenje pudera, odnosno talka.

Izvor: Novosti