Kada pogledamo kroz šta sve naši zubi prolaze, slobodno možemo da kažemo da su nam zubi veoma otporni. 

Gleđ – predstavlja najtvrđu supstancu našeg organizma. Prema Mosovoj skali njegova tvrdoća iznosi od 5 do 8 (gdje talk ima tvrdoću 1, a dijamant 10). Ova činjenica je posljedica gleđne strukture.

Ona se sastoji od 94 % minerala, 2 % organske materije i 6 % vode. Ovakva struktura omogućava zubima da bez problema izađu na kraj sa skoro svim što pokušamo da sažvaćemo.

Periodontalna vlakna – su vlakna koja se nalaze oko dijela zuba koji se nalazi u kosti. Njih možete zamisliti kao minijaturne federe koji povezuju zub i kost. Da nije njih, sile žvakanja, koje na sjekutićima iznose do 25 kg, a na kutnjacima i do 90 kg, bile bi prevelike za kost.

Pljuvačka – koja se proizvodi u tri para velikih i ne mali broj malih pljuvačnih žlijezda. Uloga pljuvačke u dugotrajnosti zuba je prije svega preventivna.

Preventiva se postiže na dva osnovna načina:

mogućnost pljuvačke da snizi ph u ustima i imunoglobulini koji su njen sastavni dio. Oba ova faktora sprečavaju nastanak kvara zuba.

Naravno, sama pljuvačka nije u mogućnosti da to sama spriječi. Tu joj pomaže vaše svakodnevno pranje zuba.

 Da nije ovih faktora, naši zubi ne bi doživjeli ni svoj prvi rođendan.

 Međutim, pored njih, tokom vremena dešavaju se promjene na zubima. Ove promjene se dešavaju sporo, ali su nepovratne. Zbog toga će u sljedećem broju biti nešto više riječi o njima.

Promjene o kojima će biti riječi surozija zuba usljed kiselina, 

- mehaničko trošenje zu

- mrlje na zubima,

- problemi sa desnima i

- suva usta.

Pored ovoga, saznaćete nešto i o prevenciji ovih problema. Do tada.

Gleđ je dovoljno tvrda da izađe na kraj sa ovim silama, ali da nema ovih „federa“, koji umanjuju sile žvakanja, kost bi bila preopterećena i došlo bi do njenog loma.

izvor: (vijesti)