Za vitamin D biohemičari kažu da to i nije vitamin, već hormon, koji se sintetiše u jednom organu (u koži), pa putuje dalje po organizmu do svojih receptora gdje obavlja vrlo značajne funkcije.

 Danas razmatramo kako Sunce može da nas nahrani. Uz pomoć sunčevih zraka „nabavljamo“ vitamin D. Gotovo da je nemoguće unijeti dovoljne količine ovog vitamina hranom, jer ako popijemo 10 čaša mlijeka obogaćenog vitaminom D, unijećemo njegove minimalne količine u organizam.

 Oni koji su naročito podložni da postanu „žrtve“ manjka ovog vitamina su: starije osobe, osobe sa tamnijom bojom kože, bebe koje se hrane samo dojenjem i osobe koje su nedovoljno izložene sunčevim zracima.

 Ako se izložimo suncu, odnosno dnevnoj svjetlosti nekoliko sati svake nedjelje, naš će organizam biti u stanju da proizvede dovoljnu količinu vitamina D. Zato ga zovu „sunčani vitamin“.

 A onda nas biohemičari isprave i kažu da to i nije vitamin, već hormon, koji se sintetiše u jednom organu (u koži), pa putuje dalje po organizmu do svojih receptora gdje obavlja vrlo značajne funkcije. Koža je prva stanica za sintezu i aktivaciju ovog vitamina.

 Dalje se u jetri sintetiše prohormon, koji je skladišni oblik. Drugo skladište vitamina D su tjelesne masti. Iz skladišta, nakon što dobije signal, vitamin putuje do bubrega i ćelija imunog sistema gdje prelazi u biološki aktivan oblik - kalcitriol.

 Kontrolu i koordinaciju ovih procesa, naročito prelazak iz neaktivnog u aktivni oblik vrši parathormon koji proizvodi paratireoidna žlijezda (nalazi se u vratu, odmah pored tireoidne, tj. štitne žlijezde). Parathormon po potrebi reaguje u roku od nekoliko sekundi. A sunčeva svjetlost i parathormon djeluju vrlo koordinisano.

 Vitamin D u većoj količini sadrže i neke namirnice: losos, haringa, skuša, pečurke, avokado, sir, jaje; dodaje se mlijeku i sojinom mlijeku.

 Ukoliko ne boravite dovoljno na dnevnoj svjetlosti i još vam ove namirnice nisu na meniju, preostaju vam riblje ulje i drugi farmaceutski preparati s vitaminom D.

 Gospodi u zrelijim godinama se svakako preporučuje upotreba preparata s vitaminom D.

 Da napravimo uvod za sljedeći put: možda je najpoznatija uloga vitamina D održavanje nivoa kalcijuma u organizmu.

 Ako postoji njegov manjak, kalcijum koji se unese ne može da se apsorbuje, pa se kao posljedica javljaju rahitis kod djece i smanjenje koštane gustine kod odraslih.

 Međutim, na mnoge procese u organizmu utiče manjak ovog vitamina: javlja se povećan rizik od srčanih oboljenja, povećan rizik od nastanka raka prostate, raka pankreasa, debelog crijeva i dojke. Smatra se da vitamin D takođe kontroliše razvoj multiple skleroze, reumatoidnog artritisa i šećerne bolesti. Proširićemo još ovu temu.

 Za sada možemo da usvojimo podatak da bez boravka na suncu, odnosno na dnevnoj svjetlosti, nema dobre apsorpcije vitamina D.