Dokazi ukazuju da suze smanjuju alergije, ublažavaju bol kod reumatoidnog artritisa, reguliše imunološki sistem...

U studiji iz 2006, stručnjaci su proučavali reakcije 60 osoba koji su patili od ekcema i alergije dok su gledali srceparajuću porodičnu dramu "Kramer protiv Kramera".

Do rezultata su stručnjaci došli tako što je ispitanicima prije filma na kožu stavljen lateks, a kasnije su im mjerili reakciju.

U poređenju s onima koji nisu pustili suzu, uplakani gledaoci imali su manju reakciju na lateks, a njihova koža je imala i niži nivo markera upale imunoglobulina.

Japanska studija s pacijentima koji boluju od autoimune bolesti - reumatoidnog artritisa, otkrila je da oni koji plaču osjećaju manji bol i imaju manje simptoma nego oni koji trpe i ne plaču.

Pretraga krvi odmah nakon plakanja je pokazala da je nivo prirodnih imunoloških hemikalija koji inače pogoršavaju ovu bolest bila manja i da ti pacijenti bolje kontrolišu stanje bolesti posle godinu dana.

Mnogi stručnjaci su isticali da je ovo dokaz da su suze prirodna odbrana tijela protiv hormona stresa koji bi mogli da naškode tijelu.

Plakanje prati pojačana aktivnost u parasimpatičkom nervnom sistemu, a njegov posao je da smiri tijelo nakon stresnog događaja i uspori rad srca.

Pojedine studije ukazuju da plakanje povećava nivo oksitocina, hormona sreće, koji onemogućava ispuštanje hormona stresa - kortizola.

Studija objašnjava da žene po pravilu plaču više, ali se čini da oba pola plaču podjednako tokom velikih životnih događaja kao što je žalovanje za umrlim, objašnjava prof. Ad Vingerhoets, psiholog i vodeći stručnjak na području plakanja sa Univerziteta Tilburg u Holandiji.

Međutim, uporede li se sa ženama, muškarci češće plaču zbog pozitivnih događaja, dok ženske suze češće poteku zbog onih negativnih.

Za tu razliku stručnjaci uglavnom okrivljuju hormone i objašnjavaju da testosteron suzbija potrebu za plakanjem, dok ženski hormon prolaktin podstiče saosjećanje i suze.

Profesor Vingerhoets kaže i kako na količinu suza utiče i sposobnost saosjećanja i neurotičnost - što je osoba neurotičnija to će biti osjetljivija na osjećaje drugih ljudi i lakše će zaplakati.

Češće ćemo plakati i ako smo neispavani ili pod uticajem alkohola, jer oba stanja umanjuju kontrolu nad osjećajima i reakcijama.

(Izvor:novosti.rs)