Evropska komisija (EK) objavila je veliku studiju o uticaju oznaka rokova trajanja na bacanje hrane u Evropskoj uniji (EU).

Rezultati terenskog istraživanja pokazuju da se oko devet miliona tona hrane godišnje, 10 posto od ukupne količine bačene hrane u EU, baci iz razloga povezanih s oznakama trajanja prehrambenih proizvoda, javlja Anadolija.

Nakon smjernica za doniranje hrane, EK je ispunila drugi ključni zahtjev iz izvještaja kojeg je napisala izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane Biljana Borzan.

„Pretpostavljali smo da su velike količine bačene hrane povezane s krivim označavanjem prehrambenih proizvoda te nerazumijevanjem razlike između 'upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do'“, kazala je Borzan.

Prema istraživanju koje je obuhvatilo 2.296 proizvoda kupljenih u 109 trgovina na teritoriju osam država članica EU, najviše potencijala za smanjenje bacanja hrane u kontekstu rokova trajanja ima kod mliječnih proizvoda, svježih sokova te pakovanog mesa i ribe.

Manje od polovine građana EU razumije razliku između „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“, oznaka koje su propisane evropskim zakonodavstvom.

Iako nakon isteka ove druge oznake hrana može biti dobra za jelo još danima,  nedjeljama i mjesecima, ona se masovno baca na dan isteka.

„Najbolje upotrijebiti do“ znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da npr. zadržava optimalnu hrskavost i boju.

„Dobar dio od 90 miliona tona hrane, koliko se godišnje baci u EU, je iskoristiv i zato EU i države članice imaju moralnu i političku obvezu da preduzmu mjere da se to smanji. Čak i da nema redova ispred narodnih kuhinja i činjenice da je skoro četvrtina građana u riziku od siromaštva, radi se o ogromnim količinama hrane u čijoj proizvodnji su utrošeni resursi poput vode, zemlje, goriva i radnih sati“, zaključila je Borzan.