Smatra se najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima. Takođe, od Velikog četvrtka do Vaskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.

Na Veliki petak se u hramovima iznosi plaštanica na posebno ukrašen sto koji simboluje grob Hristov, ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici posle cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ta želja će biti ispunjena.

Za hrišćane ovo je dan velike žalosti, te se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava. Mnogi griješe kada na Veliki petak pripremaju za ručak ribu, prebranac na ulju... Riba zapravo nije dozvoljena tokom većeg dijela Vaskršnjeg posta.

Takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući. Jedino što se radi jeste farbanje jaja i to po pravilu crvenom bojom koja simboliše prolivenu krv Hristovu.

Vjeruje da na Veliki petak ne treba jesti koprive, najstrože je zabranjeno piti vino, jer ono predstavlja nevino prolivenu krv Isusa Hrista. U nekim krajevima, ljudi su ujutru donosili vodu sa jezera, kako bi se svi ukućani umili vodom, jer postoji vjerovanje da će to umivanje odnijeti sve bolesti iz tijela.

Oprostite grijehe

Hristos je vaskrsenjem sjedinio zemaljski svijet i raj, a u raj prije svih drugih primio pokajanog razbojnika, dajući svima nama nadu da naše življenje u pokajanju nije uzaludno. Ugledajući se na Hrista, na ovaj dan oprostimo onima koji su se o nas ogriješili, ako su se za to iskreno pokajali.

Opanak.rs