Naime, hronični stres tokom vremena može nauditi ljudskom tijelu, uzrokujući sve od inflamacija do kardiometaboličkih bolesti. U nekim slučajevima, stres može igrati ulogu i u uzrokovanju ili čak pogoršavanju raka.

"Istraživanja otkrivaju nekoliko načina na koje stres uzrokuje razvoj raka", tvrdi Šeli Tvoroger, profesor u centru "Moffit" za istraživanje raka u Tampi, na Floridi. Tvorogerova je i ranije govorila o ovim povezanostima prilikom godišnjeg susreta Američke asocijacije za istraživanje raka u Atlanti. Kod onih individualaca koji već imaju rak stres može ubrzati progresiju i pogoršati ishode, kažu dokazi.

Iako postoje određeni dokazi da stres može i prouzrokovati rak, oni su i dalje slabi. Akutni stres je u potpunosti normalan i pomaže ljudskim bićima da reaguju u opasnim situacijama. Na primjer, ukoliko nekoga lovi opasna životinja, ili je u opasnosti da doživi automobilsku nesreću, stres uzrokuje da srce radi brže, da se vid izoštri i pomaže pri preživljavanju u takvim situacijama. Tokom stresne situacije, tijelo uključuje dva ključna dijela: simpatički nervni sistem koji reaguje u opasnim situacijama i dio mozga koji ispušta hormon stresa poznat kao kortizol.

"Hronični stres, sa druge strane, konstantno aktivira ova dva dijela i otpušta hormone stresa, što je nešto za šta tijelo nije dizajnirano", rekla je Tvorogereva. Prošla istraživanja su pokazala da hronična aktivacija oba dijela tijela koji igraju ulogu u stresu može dovesti do promjena u tijelu - uključujući promijenjen metabolizam, povećan nivo određenih hormona i skraćivanje tjelomera, vrhova DNK molekula koji sprječavaju mnoge štete u tijelu. "Sve ove promjene bi potencijalno mogle uticati na razvoj i progresiju raka", tvrdi Tvorogereva. Pored svega toga, hronični stres slabi imuni sistem.

S obzirom na to da imuni sistem djeluje tako da uništava i "čisti" oštećene ćelije s metaboličkim ili genetičkim greškama, oslabljeni imuni sistem bi mogao biti ulaz za ćelije raka.

Neki eksperti ipak smatraju da nije stres ono što uzrokuje rak, već nezdravo ponašanje kao što su pušenje, loša ishrana, alkoholizam i manjak vježbe koje se javlja zbog stresa.

Izvor: Nezavisne