Ponosna si što si sasvim prešla na kuvanje sa maslinovim uljem pa na njemu prepržiš lješnik, pečeš meso, jaja, krompir jer misliš da je tako zdravije?

Nije. Upravo je obrnuto, a evo i objašnjenja.

Maslinovo ulje slavimo kao super zdravo, jednu od vrlo zdravih masnoća i ono to zaista jeste. Ali ne u baš svakom slučaju. Kuvanjem i prženjem maslinovo ulje gubi neke biofenole, lako zapaljiv alkohol i estere te mu se mijenja miris, ali njegova nutritivna vrijednost ostaje ista. Ipak, ne bi trebalo da ga pretjerano zagrijavate. Na visokim temperaturama se njegova struktura mijenja i oslobađaju se neke štetne supstance.

Većina ulja sastoji se od višestruko nezasićenih masnoća koje su vrlo osjetljive na svjetlost i toplotu. Kada zagrijavate ulje, mijenja se njegova hemijska struktura. Dolazi do oksidacije, što podstiče stvaranje slobodnih radikala.

Bazično to znači da određene nezdrave čestice ulaze u naše tijelo i "prikače" se na zdrave ćelije zbog čega one više ne mogu dobro da funkcionišu. Što, posljedično, može da ima veze sa visokim krvnim pritiskom, arterosklerozom, bržim starenjem kože i povećanim rizikom za nastanak karcinoma.

Ipak, za taj loš scenario potrebne su vrlo visoke temperature pri kuvanju. Maslinovo ulje ima u sebi visoki procenat oleinske kisjeline pa je otporno na oksidaciju i hidrogenaciju koje nastaju mnogo kasnije kod maslinovog ulja nego kod sjemenskih ulja. Na primjer, kad ga samo zagrijemo dok njime začinjavamo lešo povrće, neće do toga da dođe. Potrebna je mnogo viša temperatura što znači da problem nastaje pržimo li na njemu hranu.

Ali, tu su mišljenja podijeljena. Određeni broj stručnjaka tvrdi da maslinovo ulje prestaje da bude zdravo ako se zagrijava na jako visokoj temperaturi, drugi pak govore kako je ono najstabilnija od svih masnoća te je njegova temperatura dimljenja (210°C) znatno viša od temperature koja je potrebna za prženje i pečenje hrane na maslinovom ulju (oko 180°C) pa se to ipak neće da dogodi.

Izvor: Espreso.rs