Specijalista kardiologije za Kodex govori o posledicama koje kovid infekcija ostavlja na srcu, samom toku oporavka i da li je nakon preležane bolesti obavezna posjeta kardiologu. Ako virus  jeste ostavio oštećenja, veća je potreba za osnaživanjem organizma a dr Veličković savjetuje fizičku aktivnosti, uzimanje vitamina i redovne kontrole zdravstvenih parametara.

Kodex: Kovid  infekcija napada i srce. Šta koronavirus radi srcu i koje posledice ostavlja, kakva su Vaša iskustva?

Dr Milan Veličković: Teška infekcija COVID-19 povezana je sa oštećenjem miokarda i srčanom aritmijom.  Uobičajene srčane komplikacije kod SARS-a bile su hipotenzija, miokarditis, aritmija i iznenadna srčana smrt (SCD). Dijagnostička obrada tokom SARS infekcije pokazala je elektrokardiografske promjene, subkliničko dijastolno oštećenje lijeve komore (LV) i povećanje troponina(biomarker za oštećenje miokarda). Autopsije pacijenata sa infekcijom COVID-19 otkrile su infiltraciju miokarda intersticijskim mononuklearnim upalnim ćelijama. Ozleda miokarda i povećani nivo biomarkera vjerovatno su povezani sa miokarditisom (upalni proces  srčanog mišića) i ishemijom izazvanom infekcijom.

Miokarditis se pojavljuje kod pacijenata sa COVID-19 nekoliko dana nakon početka temperature. Ovo ukazuje na oštećenje miokarda uzrokovano virusnom infekcijom. Međutim, velika kineska studija koja je sprovedena na uzorku 1099 pacijenata iz 552 bolnice, nije prijavila nikakvu aritmiju. Hipoksemija i sistemska hiperinflamacija mogu dovesti do novonastale atrijske fibrilacije (AF), mada do sada nema objavljenih podataka. Međutim, ozbiljno bi trebalo razmotriti kontrolu srčanog ritma (interakcije ljekova sa ljekovima za liječenje COVID-19) i antikoagulacije.

 I ja i moje kolege , koje  su  direktno  uključene  u kovid  sistem, primijetili  smo  veću incidencu( učestalost), različitih kardioloških manifestacija, od aritmija, miokarditisa,  pogoršanja srčane slabosti, do akutnih koronarnih sindroma  ili  akutizaciju (pogoršanje)  hroničnih  koronarnih  sindroma, kao i  znatno  teži  oporavak kod  kovid pacijenata.

Dr Veličković i ministarka Jelena Borovinić Bojović obilazak pacijenata u Domu starih, arhiva

Kodex:Nakon preležanog  kovida, brojni  su oni koji se žale na malaksalost, nedostatak snage... Šta savjetujete u tim  situacijama i nakon kojeg perioda se preporučuje  fizička  aktivnost?

Dr Milan Veličković:Kardiovaskularna  bolest (KVB) može biti primarna pojava kod COVID-19, ali može biti i sekundarna nakon akutnog oštećenja pluća, što dovodi do povećanog rada srca, što može biti problematično kod pacijenata sa prethodno postojećom srčanom slabosti.  Oluja oslobađanja citokina koja potiče od neravnoteže aktiviranja T ćelija i disregulisanog oslobađanja interleukina (IL) -6, IL-17 i drugih citokina može doprinijeti KVB u COVID-19. Postupci usmjereni ka IL-6 se testiraju radi korišćenja u svrhu liječenja. Ovo stanje je moguće i kod pacijenata sa vrlo blagom formom bolesti, ili čak i bez ikakvih simptoma. Ovi pacijenti doživljavaju različite simptome: zamor i iscrpljenost, teškoće u koncentraciji, glavobolje, gubitak čula mirisa i/ili ukusa, ubrzani rad srca, kratak dah, kašalj, bolove u zglobovima ili mišićima, depresiju i povišenu temperaturu. Simptomi se kod ovih pacijenata pogoršavaju nakon umne ili fizičke aktivnosti. 

Dokazano je da redovna fizička aktivnost za 46 % smanjuje kardiovaskularni rizik. Redovna  fizička aktivnost  ima  mnogostruke, korisne efekte:
- Osnažuje mišiće grudnog koša koji učestvuju u procesu disanja
- Blagotvorno djeluje na mišiće cijelog tijela
- Poboljšava cirkulaciju krvi u cjelini i snižava krvni pritisak
- Povećava broj crvenih krvnih zrnaca, a time i transport kiseonika do ćelija
- Popravlja mentalno zdravlje, proređuje depresivne epizode i snižava stres
- Povećava gustinu kostiju i njihov rast i razvoj

Što se vježbanja u teretani tiče, preporuka je trening sa manjim težinama i većim brojem ponavljanja. Pacijent mora vrlo postupno, na nedeljnom nivou da povećava intezitet treninga, uz savjetovanje sa svojim ljekarom.

Dr Veličković

Kodex:Da li kovid izaziva ozbiljne  srčane probleme i trajna  oštećenja?

Dr Milan Veličković:Respiratorni zastoj i hipoksija u COVID-19 takođe mogu prouzrokovati oštećenja miokarda i imunološki mehanizam upale miokarda. Na primjer, srčana povreda dovodi do aktiviranja urođenog imunog odgovora sa oslobađanjem proupalnih citokina, kao i do aktiviranja adaptivnih mehanizama. Pored akutnih komplikacija, infekcija COVID-19 takođe može biti povezana sa povećanim dugoročnim kardiovaskularnim rizikom. Dobro je utvrđeno da kod pacijenata sa pneumonijom hiperkoagulabilnost i sistemska inflamatorna aktivnost mogu da traju dugo vremena ( "kao  post Covid  sindrom"),  ali na sreću,  rijetko izazivaju trajna  oštećenja.

Foto:Ilustracija

Kodex:Prema izjavama  stručnjaka, pacijenti sa  hipertenzijom i  kardiovaskularnim oboljenjima imaju teže  oblike kovida?

Dr Milan Veličković:Hipertenzija,  DM,   gojaznost  i  bubrežna slabost, predstavljaju  faktore  rizika za pojavu teže forme infekcije KOVID- 19. Prema istraživanjima, hipertenzija je najčešće pridruženo oboljenje (komorbiditet) među oboljelima (30%), dok je diabetes melitus zastupljen sa 19%.

U Italiji je 99% pacijenata koji su umrli od KOVID-19 imalo jednu od ovih bolesti, a njih 77% imalo je hipertenziju. Rezultati objavljeni maja  2020.godine u "New England Journal of Medicine" na preko 12 500 bolesnika testiranih na COVID-19 nije pokazala povezanost veće stope pozitivnih nalaza na COVID-19 niti težine kliničke prezentacije i smrti s primjenom antihipertenziva iz bilo koje od pet glavnih grupa ljekova (ACE inhibitori, sartani,  beta blokatori, kalcijumski antagonisti,  diuretici).

Rizik od fatalnog ishoda veći je za oko 6% kod oboljelih od hipertenzije nego kod osoba koje imaju normalan krvni pritisak. Ovaj podatak ne mora da znači nužno uzročno-posledičnu vezu između hipertenzije i  KOVID-19, budući da je hipertenzija izuzetno česta kod starijih osoba, a stariji ljudi imaju poseban rizik da se zaraze virusom SARS-CoV-2 i da dožive teške oblike i komplikacije KOVID-19.  Ljekove treba i dalje koristiti u liječenju krvnog pritiska i ne treba prekidati terapiju, bar na osnovu dokaza kojima raspolažemo u ovom trenutku.    

Kodex:Koje preporuke  imate  za ljude  koji su  tek ozdravili i da li je nakon kovida obavezna posjeta kardiologu?

Dr Milan Veličković: -Potrebno je raditi redovne kontrole (laboratorija, kontrola D-dimera, snimak pluća, EKG i ultrazvuk srca- u slučaju indikacije

- Uzimati vitamine, koji poboljšavaju imunološki status: C, D, Zink, Selen

- Complex vitamina B u kombinaciji sa magnezijumom je koristan za one koji imaju neurološke i psihološke probleme i „mentalne magle“

- Preventivno uzimati „ acetilsalicilnu kisjelinu“ dovoljno dugo (minimum mjesec dana)

- Uzimati probiotike

- Lagane šetnje posle 10-15 dana a fizička aktivnost se savjetuje tek nakon nekoliko nedjelja

- Vježbe disanja – respiratorna, postkovidna  rehabilitacija

Savjetovao bih,  redovne  kontrole pritiska , pulsa(broj  otkucaja srca )  i  saturacije  u  kućnim uslovima i konsultacije  sa izabranim doktorima (u slučaju oscilacija), a  kardiološke kontrole  po  indikaciji  i mišljenju specijaliste porodične medicine.

Kodex:Vakcinacija protiv koronavirusa?

Dr Milan Veličković:Vakcinacija se, kao što je poznato, preporučuje osobama koje nisu imale  Kovid -19, ili su  preboljele kovid 19 najmanje  tri mjeseca od  prestanka simptoma.

Znatan broj pacijenata prijavljuje vrlo dobre reakcije nakon vakcinacije u smislu: smanjenja osjećaja zamora, smirivanje glavobolja, bolova u mišićima i zglobovima, povratak čula mirisa i ukusa, smanjenje ili prestanak opadanja kose i slično.  Kao  ljekar  koji je dugo  bio  u Covid sistemu,  u jednom momentu i kao  pacijent od Covida, savjetovao  bih  da svi   budemo  društveno odgovorni i prema  sebi, svojim najbližima( u  porodici i na  poslu) iobavezno se   vakcinišemo(" zaštitimo i sebe i druge") .

Porazan je i  zabrinjavajući  podatak  o malom odzivu   radno  aktivnog  stanovništva,  jer  virus Kovid- 19  je veoma  kompleksan i promjenljiv, što pokazuju i brojne mutacije  virusa  u  okruženju.   Koliki  se akcenat stavlja na vakcinaciju  pokazuje i izvještaj FDA - Američke agencija za hranu i lijekove (FDA) koja  je odobrila  hitnu upotrebu vakcine Pfizer i BioNTecha protiv korona virusa za djecu u dobi od 12 -16 godina, čime je u SAD-u,  proširen program vakcinisanja.

Veliki  broj pacijenata   koji  je imao  tešku  kliničku sliku i koji su bili   dugo  u jedinici  intezivne njege (nažalost, jedan  dio pacijenata   nije preživio  infekciju), nisu  bili vakcinisani .Tačno je ,  da  sa  primanjem vakcine niste  isključili  obolijevanje od Kovida,  ali  minimiziranje  simptoma  i  blažu  kliničku  sliku   svakako  jeste. 

*Članak je izrađen uz podršku Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u sklopu projekta Doprinos imunizaciji protiv koronavirusa građana sjevera Crne Gore „Bolje spriječiti nego liječiti“. Stavovi izraženi u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju stavove Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.