Nišavić je agenciji MINA kazala da se zapošljavanje odnosi uglavnom na popunu nedostajućeg visokorukovodnog, kao i ekspertsko rukovodnog i ekspertskog kadra, koja će se vršiti putem internih oglasa i javnih konkursa i oglasa.

Prema njenim riječima, organi su kao razloge za povećanje broja zaposlenih naveli izmijenjene nadležnosti, obaveze preuzete u postupku pristupanja Evropskoj uniji (EU) i ostvarivanje strateških ciljeva.

Među razlozima za povećanje broja zaposlenih su, kako je kazala, i stvaranje uslova za nesmetano funkcionisanje novoformiranog organa i obavljanje poslova iz njegove nadležnosti, kao i popunjavanje radnih mjesta koja su ostala upražnjena prestankom radnog odnosa državnih službenika po sili zakona.

Organi koji su obuhvaćeni Djelimičnim kadrovskim planom su ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, vanjskih poslova, javne uprave, digitalnog društva i medija, zdravlja, ekonomskog razvoja, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo ekologije.

Planom su obuhvaćeni i resori prostornog planiranja i urbanizma i kapitalnih investicija, kao i Direkcija za zaštitu tajnih podataka, Uprava za kadrove, Uprava za sport i mlade, Zavod za metrologiju, Uprava za ugljovodonike, Sekretarijat za zakonodavstvo i Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore.

"Broj od 2.106 zaposlenih predstavlja ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta u ovim organima. Ukupan broj zaposlenih izvršilaca je 1.320, od čega na neodređeno vrijeme 1.146, a na određeno 174“, precizirala je Nišavić.

Nišavić je kazala da je Djelimični kadrovski plan prvi put pripremljen kroz modernizovanu Centralnu kadrovsku evidenciju, uz velike napore Uprave za kadrove i Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

"Ali i 15 državnih organa, koji su pokazali odgovornost i spremnost da u zakonom utvrđenom roku izvrše svoju obavezu“, dodala je ona.

Prema riječima Nišavić, drugi državni organi koji ne ulaze u Kadrovski plan organa državne uprave i službe Vlade pripremili su pojedinačne planove za ovu godinu kroz modernizovanu Centralnu kadrovsku evidenciju.

Nišavić je kazala da su Pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji usklađeni sa posljednjim izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima i drugim opštim propisima, kao i ažurna Centralna kadrovska evidencija, preduslov i osnova za donošenje Kadrovskog plana, obračuna zarada, prijava za različite module i programe stručnog usavršavanja.

"Ali i za svaku vrstu izvještavanja na kojem temeljimo buduću Strategiju reforme javne uprave i optimizaciju procesa unutar državne uprave“, dodala je Nišavić.

Ona je upozorila da državni organi koji ne budu ispunili zakonsku obavezu da u roku dostave podatke o statusnim promjenama službenika u svom organu u Centralnu kadrovsku evidenciju, neće moći da pripreme Kadrovski plan tog organa niti oglašavaju zapošljavanja.

"Za donošenje djelimičnog Kadrovskog plana za organe državne uprave i službe Vlade, imamo podršku naših evropskih partnera i drugih relevantnih institucija, kako bi mogli u što kraćem roku započeti postupke zapošljavanja koji su odobreni od Ministarstva finansija i socijalnog staranja“, kazala je Nišavić.

Ona je pojasnila da će ostali organi državne uprave, koji nijesu dostavili pojedinačne kadrovske planove, imati mogućnost da, shodno donijetim zaključcima Vlade, to urade do 20. septembra.

"A Uprava za kadrove obavezu da te Kadrovske planove uključi u jedinstveni Kadrovski plan za ovu godinu“, dodala je Nišavić.