On je kazao da će se pekari prilagoditi preporukama Vlade kojima se to predviđa, ali je istakao da je potrebno da trgovci postave realne marže.

"Trgovačke marže na pekarske cijene bijelog hljeba sada su 30, a realno je da budu 17-18 odsto. Donja granica naše proizvođačke cijene je 42 centa po vekni, sve ispod toga je gubitak", istakao je Nikolić, dodajući da cijene po kojima građani kupuju hljeb zavise od regiona i maloprodaje.

Učešće bijelog hljeba je, prema njegovim procjenama, 70 odsto u ukupnoj proizvodnji, dok je povrat 15 odsto.

Negativno posluju

Od maja prošle godine povećane su cijene pšenice, ulja, šećera, aditiva, smjesa, lož ulja i goriva, što je uticalo na povećanje troškova pekara i u krajnjem dovelo do poskupljenja hljeba. Zbog toga je Vlada naložila ograničavanje cijena, prema kojem vekna bijelog hljeba od 500 do 600 grama ne može biti skuplja od 50 centi, odnosno 40 centi za vekne od 300 do 400 grama.

Nikolić, koji je direktor Uniprom pekare, naglašava da Vlada ne daje nikakve subvencije pekarima koji, poslije godinu i po pandemije korona virusa negativno posluju.

"Kako je sve bilo zatvoreno, slabije smo sarađivali sa hotelskim lancima, restoranima, a ni izvoz nije bio dobar. Pekarska industrija je sa 39 miliona eura u 2019. oslabila na 28 miliona u prošloj godini", naglasio je Nikolić.

Loš uticaj pandemije korona virusa na poslovanje pekara, ali i drugih proizvođača hrane, potvrdili su juče i iz Privredne komore, ističući da i pored loših rezultata nije bilo zastoja u radu.

"Značajni kupci poljoprivrednih proizvoda, naročito u vrijeme sezone - hoteli, restorani i drugi ugostiteljski objekti bili su zatvoreni, a kada su bili otvoreni radili su smanjenim kapacitetima. U takvim uslovima domaći proizvođači su proizvode plasirali preko trgovačkih lanaca, gdje je, takođe, došlo do pada prodaje. Prodaja vina na domaćem tržištu smanjena je 50 odsto, proizvodnja piva 33 odsto, flaširanih voda 35 odsto, a izvoz pića je bio smanjen 25 odsto", ukazala je Lidija Rmuš iz PKCG.

Građani da kupuju domaće

Situacija je, tvrdi, bila slična i u prva četiri mjeseca ove godine, dok je od maja, otvaranjem granica i jačanjem privrednih aktivnosti, došlo do pozitivnih promjena u poslovanju preduzeća.

"Pred privrednim subjektima su bili brojni izazovi, prije svega održavanje proizvodnje i broja zaposlenih, isplate zarada i obezbjeđivanje sredstava za nabavku sirovina", navela je Rmuš, koja je pozvala građane da kupuju domaće proizvode i time pomognu proizvođačima.

"Od trgovačkih lanaca podrška može biti u boljem pozicioniranju domaćih proizvoda u trgovinama, redovnom izmirenju novčanih obaveza, odnosno skraćivanju rokova plaćanja. Na taj način bi obezbijedili da domaći proizvođači mogu da nabave osnovne sirovine za rad, te da redovno izmiruju obaveze prema radnicima i budžetu", rekla je Rmuš, koja smatra da u cilju daljeg razvoja poljoprivrede investicije treba usmjeriti u proizvodnju proizvoda za koje imamo komparativne prednosti.

Cijene hrane pale u julu

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UNFAO), cijene hrane pale su u julu na međunarodnim tržištima drugi mjesec zaredom, čime su pojeftinile žitarice, biljna ulja, mlijeko i mliječni proizvodi.

Najviše su pojeftinile žitarice, tri odsto u odnosu na jun, zbog pada cijena kukuruza od šest odsto pod uticajem poboljšanih izgleda roda u Argentini i SAD-u i otkazanih kineskih narudžbi. Cijene riže su najniže u posljednje dvije gdoine, dok je cijena pšenice porasla 1,8 odsto zbog suše u Sjevernoj Americi, poplava u Evropi i slabijih prinosa na početku žetve u Rusiji. Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su 2,8, a biljna ulja 1,4 odsto.

Raniji podaci UNFAO pokazali su da je hrana u maju 2021. bila skuplja 39,7 odsto u odnosu na maj 2020.

Pšenica iz Francuske ide na tender

Vlada ima 10.500 tona pšenice, koju je bivša vlast uvezla iz Francuske, ali koju niko od domaćih proizvođača nije htio da kupi. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja nedavno su objasnili da će pšenica biti prodata na međunarodnom tenderu.

"Ministarstvo je uputilo 100 dopisa i urgencija organima lokalne uprave kako bi se utvrdila stvarna potreba za intervencijom na tržištu. Za ukupno tri opštine je izjavljena potreba za 20 tona brašna. Međutim, mljevenjem 10.500 tona pšenice može se dobiti 9.000 tona brašna, pa je izjavljena potrebna količina zanemarljiva. Ovim je zaključeno da pšenicu na ovaj način nije moguće pustiti u promet", saopšteno je iz Ministarstva.