Do sada nije bilo naučnih dokaza o kofeinu kao stimulatoru pamćenja zbog toga što se proces pamćenja, primjera radi čitanja udžbenika pred ispit, događa u uslovima u kojima je osoba motivisana za upijanje i pohranjivanje informacija. To je predstavljalo prepreku razlikovanju nečije prirodne sposobnosti upijanja podataka od one pojačane kofeinom, piše Forbs.

Kako bi osigurao to razlikovanje tim Majkla Jasa, profesora psihologije i neurologije, zatražio je 73 dobrovoljca da promatraju slike različitih predmeta, primjera radi biljaka, kesa, saksofona ili morskog konjica.

Testom se željelo analizirati učinak kofeina na hipokampus, dio mozga koji uočava razlike obrazaca i pri tome se služi i kratkoročnim i dugoročnim pamćenjem

Nakon toga polovini je data doza od 200 miligrama kofeina u tableti što odgovara dvijema čašicama espresa a ostalima lažna tableta bez kofeina. Uzorci sline uzeti su tri puta kako bi se mjerio nivo kofeina i to sat nakon uzimanja tablete, te nakon tri sata i 24 sata.

Sljedeći dan od obje je grupe zatraženo da gledaju drugi set slika od kojih su neke bile iste kao dan ranije, neke potpuno nove i nekoliko sličnih koje su se od onih dan ranije razlikovale tek u detaljima, naprimjer, ovaj puta kesa je imala jednu ručku umjesto dvije. Obje grupe dobro su razlikovale stare od novih slika, no oni na kofeinu puno su bolje uočavali razlike na sličnim slikama.

Testom se željelo analizirati učinak kofeina na hipokampus, dio mozga koji uočava razlike obrazaca i pri tome se služi i kratkoročnim i dugoročnim pamćenjem.

Kofein je povezan sa zdravom dugovječnošću i može imati neki pozitivne učinke u zaštiti mozga od naprimjer Alchajmerove bolesti, kaže Jasa.

(Izvor:Vijesti.me)